U nedjelju, 12.06.2002. godine bit će obilježena 29. godišnjica od zločina u džematu Han Ploča-Kiseljak.
Program obilježavanja:
INFORMACIJA O ZLOČINU DŽEMATU HAN PLOČA
U subotu, 11.06. 2022. godine će se navršiti tačno 29 godina od dana kako je općinsko rukovodstvo Hrvatske zajednice Herceg Bosne iz Kiseljaka uputilo mještanima sela Tulica ultimatum o bezuslovnoj predaji jedinicama HVO-a Kiseljak.
To je trenutak početka zločina koji će uslijediti i koji će unesrećiti mnoge porodice sve do dan danas, a da zločinci nakon svega što su uradili slobodno hodaju bez ikakvih posljedica.
Kako na ultimatum nije odgovoreno, niti je došlo do predaje, jedinice HVO-a su, uz artiljerijsku podršku srpskih snaga sa Ilidže, u ranim jutarnjim satima 12.06.1993.godine, izvršile žestok napad na ovo selo. Kako u selu Tulica nije postojala nikakva naoružana jedinica, pripadnici HVO-a su vrlo brzo zauzeli selo. Zarobili su svo stanovništvo muslimanske nacionalnosti, bez obzira na spol i dob. Nakon zarobljavanja ubili su 12 osoba.
Svo ostalo zarobljeno stanovništvo je kamionima transportovano u već organizovane logore u Kiseljaku koji su se nalazili u staroj zgradi općine i zgradi srednjoškolskog centra za žene djecu i starije osobe, a u kasarni u Kiseljaku za vojno sposobne muškarce, a zapalili su više od polovine kuća u ovom selu i mekteb.
Nakon toga jedinice HVO-a su prebačene u opsadu sela Han Ploča i Grahovci. Već sutradan, dakle 13.06.1993.godine, prema već isprobanom scenariju, na Han Ploču i Grahovce je iz Kiseljaka stigao ultimatum o besuslovnoj predaji. Sljedećeg dana, 14.06.1993. godine, u 08.00 sati uslijedio je veoma jak pješadijski napad jedinica HVO-a na Grahovce. Pred sam napad oba sela je obasula “kiša” granata koje su ispaljivane sa položaja srpskih snaga i položaja HVO-a.
Već u sljedeća dva dana jedinice HVO-a su “očistile” sela Grahovce i Han Ploča od muslimanskog stanovništva i zapalile većinu kuća, kao i džamiju na Han Ploči.
Dana 16.06.1993.godine jedinice HVO-a su izvele organizovano zarobljavanje i odvođenje muslimana u logore u Kiseljaku. Sve zarobljene žene i djeca su odvođeni na jedno mjesto na Han Ploči – garaža Fazlije Dedića, a odatle kamionima prevezeni u logore u Kiseljaku – stara zgrada općine Kiseljak i zgrada srednjoškolskog centra. Svi odrasli muškarci, zarobljeni tog dana, odvedeni su na drugo mjesto, takođe na Han Ploči, – garaža Ahmeda Duharkića.
Niko od ovih muškaraca više nije viđen. Predpostavlja se da ih je u garaži završilo dvadesetak, ali niko ne zna koliko ih je tačno bilo, jer iz ove garaže nema svjedoka. Među ovim muškarcima je bio i imam džemata Han Ploča Omer ef. Drkić
Procjenjujemo da je sa područja ovog džemata u logorima bilo oko 300 osoba. Prema svjedočanstvima logoraša, tretmani u ovim logorima ni po ćemu se nisu razlikovali od tretmana koji su provođeni u svim drugim logorima čiji je cilj bio mučenje, ponižavanje, ubijanje ljudskog dostojanstva i želje zarobljenika da se vrate na isto mjesto gdje su zarobljeni.
Od ovih zločina je prošlo već 29 godina. Porodice poginulih i nestalih se odavno pitaju da li su ovi zločini zaboravljeni; ili su samo namjerno zanemareni od strane ljudi čiji je posao istraživanje zločina, njihovo objelodanjivanje, izvođenje pred lice pravde izvršilaca i odgovornih osoba za zločin i na kraju krajeva njihovo sankcionisanje.
U svakom slučaju odgovornost pravosudnih i organa gonjenja ne može se opravdati. Dokaza o ovom zločinu je mnogo:
Četiri međusobno povezana sela su faktički “očišćena” od 500 (pet stotina) stanovnika jedne vjeroispovjesti za samo 5 (pet) dana
Nakon “čišćenja” je u selima ostalo 78 leševa.
Neko je te iste leševe organizovano spaljivao i zakopavao u pojedinačne i masovne grobnice.
Mnogi od ekshumiranih leševa su bili vezani žicom, a nekima su bile i odsječene glave.
Od 78 osoba koje su ostale u selima, leševi njih 37 su tako sklonjeni ili uništeni da ni do danas nisu pronađeni.
Sistematika i planiranje zločina ogleda se i u paljenju kuća i vjerskih objekata
Da je zločin planiran na većim nivoima vlasti ukazuje i učešće u istom dvije međusobno zaraćene strane (HVO i srpska vojska) i njihova pesprijekorna koordinacija prilikom napada.
Učešće preko 500 vojnika u napadu iziskivalo je učešće i komandovanje visoko pozicioniranog oficira HVO-a.
Formiranje logora u Kiseljaku pred same napade na ova sela, te objekti koji su iskorišteni za iste (zgrada općine, zgrada škole), takođe govore o planiranju zločina na večim nivoima vlasti HZ HB.
Nehumana tortura zarobljenika u logorima – premlačivanja, tjeranje na težak fizički rad (kopanje rovova na prvoj borbenoj liniji za HVO i srpske snage, fizički radovi u polju za korist lica hrvatske nacionalnosti…), izgladnjivanje, prijetnje smrču i ostali vidovi zastrašivanja, sakrivanje od članova Crvenog krsta prebacivanjem iz jednog objekta u drugi…
MI ZABORAVITI NEĆEMO!!!!
CENTRALNI PROGRAM OBILJEŽAVANJA 29. GODIŠNJICE OD POČINJENOG ZLOČINA JE U NEDJLEJU 12.06. SA POČETKOM U 12 SATI ISPRED ŠEHIDSKE DŽAMIJE NA HAN PLOČI.
