Milodraž je mjesto historije, običaja i tradicije, ljudskih prava i demokratije. Smješteno je na pograničnom dijelu općine Kiseljak, sa općinama Visoko, Busovača i Fojnica. To područje koje obuhvata slijedeća sela i naselja: Pobrđe, Maslinovići, Markovići, Radeljevići, Šehitluci, Kable, Klokoti, Brizja, Miroševići, Imamovića luke, Milodraško polje – Konaci i Datići.
Spominje se kao sjedište bosanskih kraljeva, gdje su u prvoj polovini 15. stoljeća primani dubrovački poslanici (Povelja kralja Tvrtka II Tvrtkovića iz 1421.). Značajno je da se 26.05.1446. godine na polju Milodraž dogodio historijski čin ujedinjenja BiH. Tog su se dana vjenčali kraljica Katarina Kosača i Stjepan Kotromanić, predstavnici dvije porodice, koje su vladale Bosnom i Humskom zemljom, a kasnije i Hercegovinom.
Kada je Sultan Mehmed Fatih – han u pobjedonosnom pohodu na kraljevinu Bosnu završavajući osvajanje 28.05.1463. godine odsjeo na ljetnom dvoru bosanskih kraljeva na Milodražu i tom prilikom je uručijo čuvenu Ahdnamu duhovnom vođi bosanskih kršćana fra Anđelu Zvizdoviću. Dolaskom Osmanlija na naše prostore dolazi i Islam i temelji prve džamije na Milodražu.
Na osnovu narodnih predaja ta džamija je imala oblik današnjeg šatora, koja nosi ime po sultanu Mehmed Fatihu. Milodraže pamti i čuvenog junaka, gaziju, vjernika, muslimana Aliju Džerzeleza, koji boj bije na Milodražu 1480. godine. Četvrtog petka po aldžunu tj. 28.08.1878. godine bije se bitka na Klokotima – Šehitlucima. U toj bici veliki broj branioca Bosne je izginuo, gdje je hadži Jamaković zarobljen i obješen na Kovačima u Sarajevu. Te noći u povlačenju jedinica nastala su tri šehidska greblja i to: Mehurići kod Kaćuna, Miroševići i Male Sotnice. Bez nišana i oznaka samo osta uspomena na šehide Bosne koji dadoše svoje živote za slobodu. Od tada ostade u tradiciji da se svakog četvrtog petka poslije aldžuna, u augustu, okuplja narod na lokalitetu Klokoti – Šehitluci.
Džemat Milodraž je do 60-tih godina prošlog vijeka pripadao Vakufskom povjerenstvu Fojnica. Danas u džematu postoje dva objekta i to: Sultan Fatihova džamija i mekteb šehida Šehitluci-Kable. U džematu postoji više grebalja i to u Pobrđu, Markovićima, Miroševićima, Konacima i Datićima. Po narodnim predajama, na temeljima prve džamije sada se nalazi peti izgrađeni objekat.
Milodraž je mjesto obićaja i tradicije. U džematu u mjesecu ramazanu Teravih-namaz se klanja u džamiji u Pobrđu i u mektebu Kable. U toku ramazana imamo i dva tradicionalna mevluda i to 17. noć u Kablama i 27. u Pobrđu. Uz mevlude uvijek bude upriličen i kijam-zikr. Za 27. noć ramazana vjernici poslije mevluda i zikra imaju priliku gledati i vatromet, gdje dođe veliki broj vjernika i iz drugih džemata.
Posebno smo ponosni na očuvanje naših starih bosanskih obićaja; zajednički iftari, sijela gdje se svaku noć okupljamo 13 kod drugog domaćina. Posljednih godina smo redovni učesnici najvećeg dovišta muslimana u Evropi na Ajvatovici, gdje smo jedini sa svojim bajrakom iz sarajevskog muftiluka.
U agresiji na BIH džemat Milodraž je dao i 21. šehida, ali ih dobri ljudi ovog kraja ne zaboravljaju i vode aktivnosti sjećanja na njih, od kojih su najbitniji: 1. mart kada se okupljamo na šehidskom mezarju Konaci, gdje se prigodnim programom sjećamo šehida i obilježavamo Dan nezavisnosti BiH. I 21. aprila se uči tevhid šehidima u džamiji. U mjesecu maju već šestu godinu organizuje se manifestacija Dani Milodraža u sklopu koje je i mevlud i kijam-zikr. Uoći četvrtog petka poslije aldžuna u augustu učimo tradicionalni šehidski mevlud.
Pored svih ovih aktivnosti mjesni imam Samir ef. Mekić zajedno sa džematlijama i polaznicima vjerske pouke organizuje niz programa povodom mubarek večeri, hidžretske nove godine, rođenja Poslanika, obilazak mezarja na dan šehida tj. drugi dan ramazanskog Bajrama, itd. Džemat Milodraž broji oko tristo članova i oko stotinu polaznika vjerske pouke.
