“Ko uvede u praksu neki pozitivan postupak koji bude nakon njega prakticiran, imat će nagradu
za njega, ali i nagradu svih onih koji ga poslije njega budu činili, a da se njihova nagrada neće
ništa umanjiti. Ko, pak, uvede u praksu neki ružan postupak, radnju koja bude prakticirana,
imat će grijeh za njega, ali i grijeh svih onih koji ga poslije njega budu činili, a da se njihov
grijeh neće ništa umanjiti.” (Hadis bilježi Ibn Madže u Sunenu)
U ovim lijepim danima svaki se insan sprema na čišćenje stana, kuće, haustora, avlije ili njiva kao pripremu za predtstojeću sjetvu.
Tako bi čovjek i svoj organizam od otrova, koje unosi u organizam preko hrane ili duhana, aktivni ili pasivno udišući dim isl. trebao čistiti.
Najbolji i najpuzdaniji način je hidžama.
Šta je hidžama?
Riječ el-hadžm od koje potječe riječ hidžama u arapskom jeziku znači sisanje, isisavanje…
Hidžama predstavlja metodu liječenja puštanjem krvi sa određenih mjesta na tijelu. Slične metode liječenja susrećemo u tradicionalnim medicinskim metodama starih Kineza, Egipćana, Indijaca, Bizantijaca, Perzijanaca, a prakticirali su je i Arapi u doba džahilijjeta.
Postoje dvije vrste hidžame: suha – bez puštanja krvi i s puštanjem krvi. Hidžama s puštanjem krvi razlikuje se od suhe po tome što se na nekoliko mjesta koža plitko zareže sterilnim skalperom. Na ta mjesta se postave kupice sa vakuumom u koje istekne sadržaj koji u sebi ima samo 10 – 20 % krvi. Ostalo predstavlja biološki i hemijski otpad (stara krvna zrnca, toksini itd.).
U sunnetu Božijeg Poslanika, a.s., hidžama se navodi kao dio društvene prakse i običaja toga vremena. U vjerodostojnim hadisima se navodi da je Vjerovjesnik, a.s., praktikovao hidžamu, na raznim dijelovima tijela, da se pohvalno izražavao o vrijednosti hidžame i dao instrukcije kako i kada se ona radi. Razlika između instrukcija i pohvalnog čina jeste u tome što za pohvalan čin slijedi onosvjetska nagrada, a za instrukcije, ovosvjetske koristi. U hidžami je ovodunjalučka korist što je u njoj lijek, a na budućem svijetu nagrada je zbog oživljavanja sunneta Božijeg Poslanika, a.s.
Hadisi Božijeg Poslanika, s.a.v.s., o hidžami
Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Lijek je u trome: pijenju meda, puštanju krvi i prženju vatrom (kauterizacija)…” (muttefekun alejh)
Od Ebu Kebše el-Enmarija se prenosi da je Božiji Poslanik, a.s., činio hidžamu na potiljku glave i između plećki govoreći: “Ko pusti ovu krv neće mu uopće štetiti. Zašto ne bi liječili bolesti adekvatnim sredstvima?!”
Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Najbolji dani u kojima ćete činiti hidžamu jesu 17., 19., 21. (hidžretski mjeseci), a u noći Isra'a
nisam prošao ni pored jedne grupe meleka, a da mi nisu rekli: “Muhammede, naredi svojim sljedbenicima da se koriste hidžamom!”
Od Enesa, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., činio hidžamu na vratnim krvnim žilama i između plećki, a radio je to 17., 19. i 21. dana u mjesecu. (et-Tirmizi, el-Hakim)
Šta liječi hidžama
a) sve vrste bolesti krvnog sistema
b) glavobolju i migrene
c) aktivira ljudski organizam u cjelini
d) pojačava memoriju
e) preventivno djeluje protiv ludila, padavice i sl.
f) pomaže zarastanju rana i raznih povreda
g) smanjuje povišeni krvni pritisak
Da li ove bolesti i danas liječiti hidžamom ili možda nekim djelotvornijim i
efikasnijim lijekom o tome sud trebaju donijeti medicinski eksperti. Tako griješe oni
koji ograničavaju bolesti koje se mogu liječiti hidžamom na one koje se spominju
samo u hadisima Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kao i oni koji, unaprijed, odbacuju bilo
kakvu mogućnost liječenja hidžamom, bez provjeravanja njenih efekata.
Trenutno pri medinskim fakultetima i univerzitetskim centrima u Damasku i Teheranu postoje ekspertni timovi ljekara koji proučavaju djelovanje hidžame i daju joj naučnu verifikaciju.
O hidžami, njenoj djelotvornosti i efikasnosti, svoju riječ trebaju dati medicinski
stručnjaci. Kod liječenja oboljenja kod kojih se dokaže korisnom i efikasnom
treba je i koristiti, u protivnom, shvatati je kao lijek koji je u vrijeme Božijeg
Poslanika, s.a.v.s., bio jedan od najdjelotvornijih i najefikasnijih.
Puštanje krvi je medicinska metoda i spada u domen male hirurgije i zbog toga se o hidžami kao metodi liječenja može govoriti samo u okvirima savremene medicinske nauke i prakse. Pravljenje rezova na koži zahtijeva strogu primjenu principa asepse i antisepse, te korištenje jednokratnih instrumenata i sterilnog materijala. Adekvatno je može uraditi samo za to educirana i kvalificirana osoba, sa određenim certifikatom. Sve ostalo je nestručnost, laicizam, ili dunđeraj. Nestručan rad ni po svjetovnim, niti po vjerskim normama nije poželjan niti dozvoljen.
Napomenimo i da jedina osoba u BiH i regionu sa validnim certifikatom jeste dr. Merim Omerhodžić.
Bajrić Kenan
